Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Bugarski car Simeon". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.


1.Uvod
U povijesti jugoistočne Europe u srednjem vijeku veliku je ulogu odigrao i bugarski narod, ujedinjeni u prvu slavensku državu Bugarsku. Najznačajniji je njezin srednjovijekovni vladar bio Simeon, nimalo ne zaostajući za ostalim vladarima tadašnje Europe. Kao i ostali vladari se trudio proširiti svoju moć i utjecaje, često vodeći ratove i političke igre. Kao i u ostalim zemljama na razmeđu istočnog i zapadnog crkvenog utjecaja, tako je i za bugarsku povijest važan utjecaj pape, kao i bizantskog patrijarha i cara.
Mnogobrojna je literatura dostupna prilikom obrade ove teme, no u svakoj se knjizi nalaze gotovo isti podatci, sa više ili manje detalja. Ova je tema uz to i posebno zanimljiva jer se direktno odnosi i na povijest Hrvatske, što pridonosi kvalitetnijem obrađivanju teme i detaljnosti.
Ovaj rad prikazuje bugarskog cara Simeona u odnosu na ostale zemlje s kojima je bio u neposrednom doticaju u svojoj borbi za vlašću, širenjem utjecaja i ostvarivanju slobode svome narodu.
2. Bugarski car Simeon
2.1.Nastanak Bugarske države
Širenjem Slavena u petom stoljeću nastala je Bugarska, prva slavenska država. Bilo je proturiječje jer Bugari, etnički, nisu bili Slaveni. Znanstvenim je istraživanjima potvrđeno da su Bugari turkijski narod, izvorno potječu od hunskog plemena. Postupno su postajali Slavenima ili ženidbom ili u dodiru sa Slavenima. U sedmome stoljeću zapadni se Bugari naseljavaju na području oko Dunava i zajedno sa Slavenima pljačkaju Bizant. Bili su pogani kao i saveznici im Slaveni. Bizant je iskoristio razlike i nejedinstvo bugarskih plemena, jednog su vladara krstili, a kum mu je bio sam bizantski car Heraklije. Bizant je slao pomoć Bugarima kako bi ovi otjerali Avare. S vremenom su se Bugari toliko pomješali sa Slavenima da su izgubili svoj izvorni jezik, a kada se napokon pojavila bugarska država, kanat, može je se smatrati slavenskom i po kulturi i po jeziku. Nalazila se na prostoru današnje moderne Bugarske. S vremenom su postali trn u oku Bizanta, 2. stoljeća borbe Bizanta s Bugarima oslabilo je pokušaje Bizanta u obnovi. Do preokreta, ali ne za Bizant došlo je kada su Bugari prihvatili kršćanstvo. Bugarski kraljević Boris krstio se 865. kako bi okrenuo Rim protiv Bizanta. Bugarski je narod pružio otpor pokrštavanju, ali se Bugarska od tada može smatrati kršćanskom zemljom.
2. Bugarski car Simeon i sukob sa Bizantom
Simeonova vladavina bila je vrhunac prve bugarske države. Simeon se školovao u Carigradu, postao je iskreni štovatelj bizantske umjetnosti i kulture. Poticao je izgradnju palača i crkava, širenje manastirskih zajednica, kao i prevođenje grčkih knjiga na staroslavenski. Preslav, kojeg je umjesto Pliske imenovao prijestolnicom njegov otac Boris, trebao je postati prijestolnica dostojna rivalstva sa samim Carigradom. Keramika izrađena u Preslavu izvožena je i u Kijevsku Rusiju i u Carigrad.
Najslavniji vladar Bugarske, car Simeon (893.-927.), nije bio neposredni nasljednik svoga oca Mihajla Borisa; prije njega vladao je njegov nesposobni brat Vladimir (889.-892.).
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta