Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Bosna Srebrena". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.


UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET KISELJAK
Tema: BOSNA SREBRENA
( seminarski rad )
Predmet: Komparativno bosansko pravo
Smjer: Opće pravo
Kiseljak, mart 2010 godine
SADRŽAJ
UVOD
U vrijeme Osmanlija, kada je način života svih u Bosni i Hercegovini bila jedino borba za goli opstanak, a jedina želja osmanskog carstva još više pokorenih teritorija, pronašao se u samom početku turke vladavine nad Bosnom i Hercegovinom, svijetli primjer čovječnosti i humanosti.
Radi se o ahdnami osmanskog sultana kojim se katolicima garantuje sloboda vjeroispovijesti i dalje djelovanje na tom planu te fizički opstanak ( koji nikome nije bio zagarantovan u to vrijeme).
Mnogo godina prije Velike povelje o slobodama, i drugih međunarodnih dokumenata – konvencija i deklaracija, Ahdnama sultana Mehmeda II Fatiha je poklonila upravo takvu jednu slobodu.
Na osnovu ahdname osnovana je franjevačka provincija Bosna Srebrena.
Franjevci su u Bosnu i Hercegovinu došli još u srednjem vijeku, poslani od Pape da „obrazuju krivovjerne bogumile i upute ih u pravu vjeru“.
I ostali su do današanjih vremena. Smatram da je upravo ahdnama jedan od kljiučnih faktora opstanka Franjevaca u tom periodu i da ova tema zaslužuje više pažnje.
AHDNAMA KAO IUSTUS TITULUS OSTANKA FRANJEVACA U BOSNI
Iako nikome nije potreban pravni osnov da bi negdje živio ili boravio, obzirom na tadašnje pljačkaške horde i ogromnu vojsku koju je bilo nemoguće kontrolisati, sigurnost je mogao garantovati jedino sultan. Što je i uradio u slučaju svećenika Franjevaca.Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha napisana je 28. maja 1463. godine u mjestu Milodraž, općina Kiseljak u Bosni i Hercegovini.
Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodržaća povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovjedam: spomenutim i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih (robova), niti od mojih podanika - raje niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim nitko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak (imovinu) ni njihove bogomolje.
Također iz tuđine osobito u moju državu dovoditi ljude dozvoljava im se. Stoga spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovijed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju, te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa, sa velikim Božijim vjesnikom (Muhamedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pašem da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprostaviti dok god ovi (Franjevci) služe meni i mojoj zapovjesti budu pokorni.“
"Ahdnama" je jedan od najstarijih dokumenata o poštivanju ljudskih prava i sloboda u historiji. Sultan Mehmed II Fatih je izdao bosanskim franjevcima dokument poznat pod nazivom "Ahdnama", kao garanciju narodu i fratrima za sigurnost, slobodan rad i slobodu svoje vjere. Ovaj dokument Fatih je lično predao u ruke fra Anđelku Zvizdiću, gvardijanu samostana. Kroz stoljeća carska "Ahdnama" predstavljala je pravu povelju sloboda katolika u Bosni i poštivana je u svemu i od sviju. "Ahdnama" se i danas čuva u knjižnici Samostana u Fojnici .
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta