Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja dobrog dupina". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.


Veterinarski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja dobrog dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskog mora
Zagreb, travanj 2004.
2
Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja dobrog dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskoga mora
Sažetak
Pomičnom mjerkom izmjereno je 10 mjera na rudimentima kukovlja 53 dobra dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskoga mora. U 8 mjera dokazana je značajna razlika između mužjaka i ženki. Razlika u duljini kukovlja nije značajna (ženke 9,07 cm ± 1,32 cm, mužjaci 9,99 cm ±1,61 cm), dok je razlika u širini grebena (ženke 0,58 cm ± 0,23 cm, mužjaci 1,07 cm ± 0,34 cm) značajna. Rudiment kukovlja mužjaka je robusniji od rudimenta kukovlja ženke. Spolni dimorfizam rudimenta kukovlja vidljiv je i kod mladih životinja.
Ključne riječi: rudiment kukovlja, spolni dimorfizam, dobri dupin, Tursiops truncatus, Jadransko more
Uvod
Kukovlje je različito razvijeno kod različitih skupina sisavaca, ovisno o staništu u kojem žive i o stupnju prilagođenosti na njega. Najrazvijenije je kod kopnenih sisavaca u kojih predstavlja koštanu osnovu za prihvat nekih mišića kralježnice, trbušne stijenke, stražnje noge, spolnih organa i repa, zaštita je organa zdjelične šupljine, a kod ženskih životinja ima veliku važnost pri porodu. U kukovlju mužjaka i ženki prisutne su morfološke razlike (SISSON, 1962.).
3 Kod moronja (Dugong dugong) stopljene su dvije kosti kukovlja i to sjedna kost, os ischii, i bočna kost, os ilium (DOMING, 1991.), dok se kod kitova (Cetacea) ne razlikuju pojedine kosti kukovlja (ADAM, 2002.). Kosti kukovlja rudimentiraju u kitova jer nemaju nikakvu funkciju osim prihvaćanja mišića spolnih organa i trbušne stijenke (ADAM, 2002.). Promjene u građi kukovlja mogu se promatrati filogenetski kod različitih vrsta morskih sisavaca ovisno o stupnju njihove povezanosti s morskom sredinom. Što životinja evolucijski dulje boravi u vodi, to je regres u građi kukovlja naglašeniji. Ovim istraživanjem utvrditi će se da li postoje morfološke razlike između muškog i ženskog rudimenta kukovlja dobrog dupina, te da li morfološke osobine ove kosti mogu poslužiti u procjeni spola dobrog dupina. Dosadašnjim istraživanjima potvrđeno je da je moguće odrediti spol na temelju određenih mjera na lubanji u vrste Phocoenoides dalli (AMANO i MIYAZAKI, 1992.), u pripadnika roda Sotalia (FILHO i sur., 2002.), te u vrste Langenodelphis hosei; (PERRIN i sur., 2003.) iz reda kitova, a u moronja je utvrđen spolni dimorfizam kukovlja (DOMING, 1991.).
Materijali i metode
Iz zbirke koštanih ostataka kitova Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istraženi su rudimenti kukovlja 53 dobra dupina (Tursiops truncatus). Ovi dobri dupini pronađeni su mrtvi u razdoblju od 1990. do 2004. godine u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Iz razudbenih protokola koji su sastavni dio gore navedene zbirke izdvojeni su tjelesna masa (kg), starost, spol, ukupna dužina životinje (cm) i opseg u visini anusa (cm) svakog dobrog dupina čiji je rudiment kukovlja istražen. Za utvrđivanje spolnog
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta