Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Debata". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.


Filozofski fakultet u Rijeci
Odsjek za psihologiju
Psihologija komunikacije
ak. god. 2005/2006
Debata
Siječanj, 2006.
Uvod : Povijest i uloga debate
Prije 2500 godina grčki filozof Aristotel je pisao da je govor ono što razlikuje čovjeka od životinje, te da je čovjek zoon politikon, odnosno biće zajednice. Jedno od obilježja komunikacije je da ona služi uspostavi zajednice. Riječ zajednica dolazi od latinskog glagola comunicare koji znači priopćiti, odnosno učiniti nešto općim. U tome je smislu komunikacija temeljna pretpostavka javnosti i politike, kao bavljenja javnim poslovima.
Vrijeme i društvo u kojem živimo bitno je drugačije od atenskog, ali potreba za obrazovanjem još je prisutna, a čini se da je u društvima u previranju, poput ovoga našega društva, posebno izražena. Biti građaninom znači, između ostaloga, biti u stanju osvijestiti i artikulirati svoj interes.
Komunicirati se može na razne načine: poljupcima, udarcima, glazbom, gestama, poklonom... Mi ćemo se pozabaviti jednim specifičnim oblikom verbalne komunikacije koji se najčešće naziva argumentacija.
Specifičnost debate kao oblika komunikacije, sastoji se u tome što je debata dijaloško komuniciranje. Za razliku od govora koji je monološki oblik komuniciranja, u debati sudionici komunikacije naizmjenice bivaju i pošiljatelj i primatelj. U takvoj je situaciji važnost primatelja neizmjerno veća nego u monologu, budući da će on već u idućem trenutku postati pošiljatelj. U monološkom komuniciranju moguće je poruku završiti prije odašiljanja, dok se u dijalogu ona oblikuje u samom procesu komunikacije, i u bitnome je uvjetovana sugovornikom.
Nadalje, predmet debate nisu činjenice, nego njihove interpretacije, odnosno vrijednosti. Vrijednosti su rezultat razmišljanja o svijetu i one čine ono što se zove nečijom slikom svijeta ili svjetonazorom. Znači, riječ je o iskazima koji imaju isinosnu vrijednost. S druge strane, u prirodi je debate da se pokuša navesti sugovornika da prihvati naše mišljenje.
Naposljetku, debata je najvećim dijelom proces argumentiranja. Dakle riječ je o komunikaciji koja se zbiva u mediju racionalnosti. Jedan je od bitnih momenata debate pokušaj da naše mišljenje uočimo racionalno prihvatljivim za sugovornika.
2. Definicija
Definicijom se, u načelu, započinje svaka debata. Prije svega treba definirati ključne riječi teze o kojoj se raspravlja, kako se ne bi dogodilo da sudionici raspravljaju o različitim stvarima. Definicija je, najopćenitije rečeno, određivanje značenja nekog pojma, odnosno ograničavanje značenja nekog pojma na samo neke predmete.
Da bi definicija bila valjana mora zadovoljiti nekoliko zahtjeva. Ponajprije, mora biti adekvatna, ne smije biti ni preširoka ni preuska. Preširoka definicija ne određuje značenje dovoljno precizno, dopušta previše. Tome nasuprot, preuska definicija dopušta premalo, jer isključuje sve članove koji su jako slični, ali imaju drugačija obilježja.
Drugo pravilo nalaže da definicija bude akuratna, tj. da iznese samo bitne karakteristike definienduma. Na primjer, ako Indijanca definiramo kao čovjeka crvene boje kože koji u nekim slučajevima rado igra poker, samo po sebi je razumljivo da to što neki Indijanci ponekad rado igraju poker nije bitno za njih kao Indijance.
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta