Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Olovo". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.



1. Osobine olova
Olovo (latinski-Plumbum, Pb) je hemijski element u IV grupi periodnog sistema elemenata atomski broj 82, a relativna atomska masa 207,2.
1.1 Fizikalne osobine olova
Temperatura topljenja 327 °C
Temperatura ključanja 1.740 °C
Toplota topljenja 5,1 kJ/mol
Toplota isparavanja 167 kJ/mol
Gustoča na 20 °C 11,34 g/cm EMBED Equation.3
Specifični toplotni kapacitet na 20 °C 0,13 JK EMBED Equation.3 g EMBED Equation.3
Toplotna provodnost 0,347 Jcm EMBED Equation.3 s K EMBED Equation.3
Električna otpornost na 25°C 2.10 EMBED Equation.3 Ωcm
Modul elastičnosti 16.000 N/mm EMBED Equation.3
Čvrstoća vučenja 17 N/mm EMBED Equation.3
Granica rastezanja 5 N/mm EMBED Equation.3
Olovo je metal sive boje, a na svježem presjeku je srebrenog sjaja. Najmekši je metal među teškim metalima. Međutim, njegovu čvrstoću povećavaju već mali dodatci drugih metala ili metaloida, posebno antimona i arsena. Olovo je neelastično, može se zarezati nožem,lahko se savija, može se istiskivat u različite oblike i valjati do tankog livma. Olovo je loš provodnik toplote i električne struje,a posjeduje i magnetne osobine(može postati paramagnet i dijamagnet).
1.2 Hemijske osobine olova
Stajanjem na zraku olovo brzo gubi svoj metalni sjaj i postaje modrosivo od tankog sloja oksida koji štiti metal od dalje oksidacije. U vodi koja sadrži vodik, karbonate i sulfate, što je gotovo redovno u prirodnim vodama, nastat će na površini olova sloj teško topivog baznog olovo – karbonata i olovo – sulfata, koji čvrsto prijanja uz stijenku i štiti olovo od dalje korozije,dok u destilovanoj vodi olovo nije postojano.
Olovo se nerastvara u mnogim kiselinama kao sto su sumporna i fluorovodična zbog stvaranja zaštitnih prevlaka olovnog-sulfida, fluorida i hlorida.Lahko se rastvara u sumpornoj i azotnoj kiselini.
Olovo se odlikuje dobrom apsorpcijom x i γ zraka,apsorpcijom zvuka i antifrikcionim osobinama.
2. Primjena olova
Olovo, njegova jedinjenja i legure imaju veliku i mnogostruku primjenu.
Od ukupne godišnje potrošnje olova oko 50 % se koristi za proizvodnju akumulatora.Kao metal velike otpornosti prema hemijskom djelovanju, posebno prema uticaju sumporne kiseline, olovo se upotrebljava u konstrukciji aparatura i postrojenja za proizvodnju hemikalija.
Olovo ima sposobnost "upijanja" alfa, beta i gama zraka pa se zato koristi kao zaštita protiv radiacije. U tu svrhuod olova se izrađuju zaštitni limovi, blokovi, cigle, rukavice i sl.
Zbog svojih osobina olovo se mnogo primjenjuje u građevinarstvu.U industrijskim pogonima služi kao zaštitni materijal za podove, i prigušivanje zvuka u tvorničkim objektima.
Takođe, zbog svojih osobina olovo se koristi za proizvodnju optičkog stakla i hemijskih aparata koji rade na običnim i povišenim temperaturama.
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta