Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Abstract Syntax Notation One". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.



Svibanj, 2004.
WHITE PAPER
ASN1
Abstract Syntax Notation One
Ivan Krsnik, ASN.1 2
Sadržaj
1) Uvod
2) Povijest ASN1 notacije
3) Što je to ASN1
4) OSI model i ASN1
5) Prvi koraci sa ASN1
6) Osnove ASN1
Neka leksi_ko-sintakti_ka pravila
Tipovi podataka
Varijable
Informacijski objekti
Moduli i specifikacije
7) BER (Basic Encoding Rules )
8) PER (Packed Encoding Rules)
1) Uvod
Zamislite komplicirane podatke neke velike svjetske banke, podatke neke
aviokompanije, koja vodi brigu o rutama kojima avioni voze, o osoblju, stanju aviona,
aerodromima, datoteke gra_ evinske firme koja gradi nebodere od 400 m ili mostove od
30 km, raznorazne podatke velike automobilske firme npr. BMW... To su jako složene
podatkovne strukture, koje izmjenjujemo raznim ra_unalima (razli_itih proizvo_ a_a),
razli_itim programima i aplikacijama.
Da bi osigurali bezbrižan prijenos takvih složenih podatkovnih struktura, na
najsigurniji, najpouzdaniji i naju_inkovitiji mogu_ i na_in, koristi se ASN1.
Ovaj whitepaper opisuje neke osnovne karakteristike ASN1 notacije.
Ivan Krsnik, ASN.1 4
2) Povijest ASN1 notacije
Pri_a o ASN1 po_inje u ljeto 1982. godine. Mnogi ljudi koji su tada radili na
razvoju standarda u aplikacijskom sloju (OSI model) uo_ili su identi_an problem:
podatkovne strukture postale su previše složene da dozvole naru_ene procedure kodiranja
i dekodiranja u bitove i bajtove. Tako_ er, kad su kompajleri preuzeli asemblere, op_ e
mišljenje je bilo da koderi moraju automatski biti generirani iz specifikacije (da pismo
postane ekvivalentno ra_unalnom programu).
James White i Douglas Steedman su neovisno predložili osnove notacije I
algoritma koji bi definirao format za kodiranje bitova za e-mail Message Handling
Systems (MHS) protokole. Ta notacija i shema za kodiranje bili su sposobni kodirati
složene podatkovne strukture.
James White tada je radio na X.400 (MHS) projektu za Xerox korporaciju. Poslije
sastanka sa Douglasom Steedmanom, 1984. godine izdana je notacija X.409 (`Message
Handing Systems: Presentation Transfer Syntax And Notation'). Imala je 32 strane i
osnovna svrha je bila da definira “ prezentacijsku transfer sintaksu koriste_ i protokole
aplikacijskog sloja u MHS; u arhitekturi open systems interconnection (OSI),
prezentacijska transfer sintaksa se koristi da predstavlja informacije izmjenjene izme_ u
aplikacijskih entiteta”.
Definira built-in tipove ANY, BIT STRING, BOOLEAN, CHOICE, INTEGER,
string tipove IA5String, NumericString, PrintableString, T61String, VideotexString, i
vremenske tipove GeneralizedTime i UTCTime. Prezentacija svakog tipa uslijedila je
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta