Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Migracija Hrvata iz bosanske u slavonsku posavinu devedesetih godina 20. stoljeća i njihova adaptacija". Rad ima 37 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.


Hrvatski studiji
MIGRACIJA HRVATA IZ BOSANSKE U SLAVONSKU POSAVINU DEVEDESETIH GODINA 20. STOLJEĆA I NJIHOVA ADAPTACIJA
diplomski rad
SADRŽAJ
Uvod 2 Pojmovna analiza 5 Migracije 6 Repatrijacija 6 Etnicitet , etnički, kulturni i mnogostruki identitet 6 Hrvati u Bosanskoj Posavini 9 Bosanska Posavina – geografsko određenje 9 Hrvati u Bosanskoj Posavini u prošlosti 9 Stanovništvo Bosanske Posavine prije rata 11 Politika i rat 13 Posavci o svojoj sudbini 15 Suživot prije rata 15 Rat i izbjeglištvo 18 Izbjeglice i prognanici – čemu razlikovanje? 19 Ostanak u Slavoniji 20 Trinaest godina kasnije 23 6.1 Slavonci i Bosanci 23 6.2. „Nema tamo života za nas!” 28 6.3 Budućnost i veze s krajem 29 6.4. Asimilacija ili bosanski identitet 32 Zaključak 34 Literatura 36
1. UVOD
Ratna događanja u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina 20. stoljeća bila su izravan uzrok brojčano značajnom pomicanju stanovništva1. Migracije su bile kvantitativno najznačajnije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu te Vojvodini. Stanovništvo je migriralo unutar istih ili češće preko granica navedenih bivših jugoslavenskih republika (autonomnih pokrajina). Kako se radi o migracijama različitih nacionalnih skupina krajnji rezultat u većini slučajeva su etnički homogenija (Čapo Žmegač, 2002, 9) područja na obje strane: u području doseljavanja i u području iseljavanja.
Ovaj rad govori o Hrvatima iz Bosanske Posavine, izbjeglicama, no danas već stalnim stanovnicima Slavonske Posavine te o njihovim ratnim i poratnim sudbinama. U početku se radilo o prisilnom protjerivanju ili individualnom privremenom preseljenju u sigurnije krajeve za vrijeme ratnih događanja. Obitelji ili skupine ljudi „bježali bi da sačuvaju živu glavu dok se sve ne smiri”. Prvotno bi odlazili u najbliže sigurno područje, gdje su se neki zadržali do danas. Drugi je korak bio odlazak k rodbini najčešće u Njemačku, Švicarsku, Austriju itd. Gotovo su svi smatrali da se radi o privremenom stanju i da će se, dakako, vratiti čim se smiri situacija. Stvarnost je, petnaestak godina kasnije, razočaravajuća. Od oko 220 000 Hrvata koliko ih je živjelo u Bosanskoj Posavini prije rata vratilo se samo oko 12 000 Hrvata (oko 6% predratnih)2. Raseljeni su po Hrvatskoj, Europi, svijetu.
Ovaj rad, uglavnom, prati sudbine onih koji su zamijenili dvije strane rijeke Save, one koji su ostali najbliže svome kraju, Hrvata iz Bosanske Posavine koji žive u Slavonskoj Posavini, uglavnom u Brodsko-posavskoj županiji.
Sudbina Hrvata iz Bosne i Hrvata iz Hercegovine potpuno je različita. Uzrok je, dakako, političke prirode. Daytonskim sporazumom i potpisivanjem mira u Parizu 14. prosinca 1995. godine završen je dvoipolgodišnji rat u BiH. Od bivše Socijalističke
Prema izvješćima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR) na području bivše Jugoslavije 1992. godine bilo je oko 2,5 milijuna izbjeglica.
Crkvene i civilne organizacije (klubovi, udruge) navode ovaj podatak prema broju povratnika katolika u župe Bosanske Posavine.
Republike Bosne i Hercegovine nastaju dva državna entiteta: Republika Srpska s većinskim srpskim stanovništvom i Federacija Bosne i Hercegovine kao državna zajednica Hrvata i Bošnjaka. Oba entiteta na međunarodnom planu nastupaju kao jedna država. Hrvati iz Bosne, posebice Posavine, raseljeni su, dok je na području na kojem su živjeli, ostalo većinsko srpsko stanovništvo. Hrvati iz Hercegovine uglavnom su ostali na svom području uz dodatnu homogenizaciju, odnosno smanjenje udjela srpskog stanovništva u korist hrvatskoga. Velika većina hercegovačkih Hrvata ima dvojno državljanstvo, državljanstvo Federacije BiH i Republike Hrvatske, dok su gotovo svi bosanski Hrvati državljani Republike Hrvatske, ali ne i Republike Srpske. Odatle i mit (ili relativna istina) o „prodaji Bosne ili sjeverne Bosne za zapadnu, odnosno za Hercegovinu”. Ovaj mit je, čini se, izuzetno raširen među Hrvatima iz sjeverne Bosne. Ovi se ljudi teško mire sa činjenicom da su, kako sami kažu, „prodali plodnu Posavinu za hercegovački kamenjar”. Dakako da se ovo odnosi na čelnike hrvatske politike devedesetih godina pod vodstvom predsjednika Tuđmana i Daytonski sporazum o podjeli Bosne i Hercegovine.
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta