Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Filozofija - spoznaja". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.


SADRŽAJ:
UVOD.............................................................................................................2
ŠTO JE ZNANJE............................................................................................3
ŠTO MOŽEMO ZNATI?.......................................................................5
FENOMEN SVIJESTI.....................................................................................7
STRUKTURA OPAŽAJNE I OSJETNE SVIJESTI..............................9
ŠTO JE SPOZNAJA........................................................................................11
OD SAMOSVIJESTI DO SAMOSPOZNAJE.......................................13
ELEMENTI DINAMIKE DUHA........................................................................15
BITAK I PRIVID....................................................................................15
FANTAZIJA (MAŠTA) U SLUŽBI SPOZNAVANJA.............................16
6.ZAKLJUČAK......................................................................................................17
LITERATURA
1. UVOD
U čemu se čovjek oduvijek razlikovao od drugih viših životinja, to jest u čemu se ogledala njegova posebitost naspram istih? Tajna leži u samom načinu isprepletanja odnosa i samoodnosa osobitosti čovjekova subjektiviteta. Čovjek se u odnosu prema bićima i stvarima ne nalazi samo osjećajući, već on može i znati da osjeća. On ne samo da raspolaže različitim mogućnostima reagiranja na situacije nego može razviti i vlastiti stav prema tim mogućnostima. Oboje on čini s pomoću svoje pozicije u elementu duhovnoga. Kao što je voda element života ribe, tako je i ono duhovno element iz kojega čovjeku bivaju dane specično ljudske mogućnosti.
Duhu pripadaju dvije dimezije, prva je dimezija duha ; druga je volja koja samu sebe određuje.
U ovom seminaru raščlaniti ću i podrobnije objasniti znanje, po kojemu čovjek živi u jednoj otvorenosti koju istodobno nastoji struktuirati i proširiti. Imena su te otvorenosti : svijest, spoznaja, spoznavanje itd. Ljudi svakako funkcioniraju velikim dijelom automatski. Ali taj automatizam dijelom ne slijedi slijepe mehanizme, nego određena uvjerenja i promišljanja, koja su stečena na temelju određenih mnijenja, razloga i uvida koja mogu biti podvrgnuta provjeri. Ljudi bi drukčije postupali kada bi nešto drugo držali istinitim, dobrim, ispravnim, lijepim itd. odnosno lažnim, lošim, neprimjerenim ili odvratnim. Pitanjima "Što je znanje" i "što možemo znati" te smatramo li da možemo nešto spoznati čime se javlja treće glavno pitanje "Kako znamo ono što znamo"? bavi se epistemologija, filozofska disciplina koja nam pruža uvid o teorije znanja.
Naše se razmišljanje djeli u četiri odsječka. Prije svega (1) treba posvetiti pažnju fenomenu svijesti i artikulirati taj fenomen prema njegovim temeljnim strukturama te ga raščlaniti s obzirom na njegove različite moduse. Zatim (2) razmatramo dijelom iste fenomene pod natuknicom spoznaje i govorimo o njezinim raznim formama. Treće (3) pitamo o pretpostavkama spoznaje u čovjekovu bitku, kako bismo je odatle odredili. I na samom kraju, dodajemo primjedbe vezane uz dinamiku duha.
2. ŠTO JE ZNANJE
Ovdje postoje mnoge nesuglasice. Veliki dio rasprave na tom polju se usredotočio na analiziranje prirode znanja i kako ga ona povezuje sa sličnim pojmovima kao istina, vjerovanje i opravdanje. Ta se definicija naziva trodijelnom definicijom ili analizom znanja. Ovu tradiciju nasljeduje analitička filozofija. Prema Sokratu, znanje je potrebno razlikovati od pukoga mnijenja. Što možemo znati?« Ovdje je u pitanju ontološki realizam koji predstavlja tezu o naravi spoznatog predmeta. Određenije izraženo pitanje glasi: »Možemo li spoznati svijet kakav on doista jest ili smo ograničeni na spoznaju svijeta oblikovanog i obojenog našim vlastitim mislima i iskustvom?« To se pitanje može postaviti i tako da se pita može li naša spoznaja biti objektivna ili nam je spoznaja ograničena na vlastitu subjektivnu perspektivu stvari. Umjereni realist drži da naša spoznaja barem dijelom jest objektivna, pa se u umjereni realizam definira kao "gledište prema kojemu je ono što predstavljaju barem neka od naših vjerovanja objektivno, to jest logički i uzročno neovisno o nečijem poimanju te stvari".
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta