Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Civilne i vojne operacije EU u BiH". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.



FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZASTITU
BANJA LUKA
SINERGIJA BIJELJINA
PREDMET:SISTEM BEZBJEDNOSTI EVROPSKE UNIJE
TEMA:CIVILNE I VOJNE OPERACIJE EU U BIH
BANJA LUKA 2011
SADRZAJ:
Uvod………………………………1
Uloga i znacaj eu………………………….2
Skup u Helsinkiju………………………….4
Vojni odbor…………………………………….5
2.1. Stvaranje snaga za brze reakcije EU (ERRF) – implementacija CFSP i ESDP……5
2.2. Prilagođavanje ESDP novim okolnostima…………………………………..6
2.3. Suradnja EU i NATO – ˝Berlin plus˝ i NATO snage za odgovor………………………..7
2.3.1. Praktična provedba ˝Berlin plus˝ dogovora……………………………..8
Zakljucak……………………..10
Literatura……………………11
Uvod
Pad Berlinskog zida i završetak hladnog rata imali su za posljedicu i preispitivanje dotadašnjih sigurnosnih strategija svih najmoćnijih sila svijeta. Ovo pitanje nije zaobišlo ni države članice EZ. Umjesto potpunog oslanjanja na sjevernoatlantsku suradnju s NATO-om, vodeće države EZ započinju s postupnim transformiranjem od ekonomske u političku zajednicu, a time i ka sve većem osamostaljivanju, prvo u vanjskoj politici, a nakon toga i u sigurnosno-obrambenoj politici. Usklađivanje zajedničke i sigurnosne politike EU nije išlo lagano zbog različitih interesa pojedinih država članica. Iako sporije od očekivanog, u proteklom periodu, prije i nakon osnivanja EU, stvarali su se ne samo institucionalni okviri za formiranje zajedničkih vojnih kapaciteta EU, već se započelo i s operacionalizacijom europske sigurnosno-obrambene politike na način da je EU počela osnivati i prve vlastite vojne postrojbe. Bez obzira na sva protivljenja SAD, EU se polako, ali sigurno kreće ka stvaranju Europoske vojske. Time se stvaraju pretpostavke za aktivnniju i djelotvorniju ulogu EU u očuvanju svjetskog mira i sigurnosti
Završetak hladnog rata pokrenuo je niz značajnih pitanja među kojima i ona u svezi uloge EU u izmijenjenim međunarodnim odnosima i budućim aktivnostima NATO-a. U novonastalim odnosima mnogi analitičari međunarodnih odnosa od EU su očekivali da popuni vakum moći nastao raspadom SSSR i pacifizira nestabilne države u Centralnoj i Istočnoj Europi. Uz to, smatralo se da bi EU mogla postati globalni policajac, ali i diplomatski medijator konflikata, most između siromašnih i bogatih te združeni supervizor globalne ekonomije. Međutim, ono što je Uniju spriječavalo početkom devedesetih da efektno odigra sve ove uloge, i što u velikoj mjeri stoji kao prepreka i danas jeste, kako je to Hill formulirao, ˝jaz između očekivanja i kapaciteta˝ (capability-expectations gap). To se najjasnije iskazalo tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, od Zaljevskog rata do rata u bivšoj Jugoslaviji, koji EU nije mogla zaustaviti diplomatskim naporima, jer ih nije mogla podržati respektibilnom vojnom silom. Bivši belgijski ministar vanjskih poslova Mark Eyskens u to je vrijeme iznio čuvenu ocjenu, kasnije često citiranu, da je EU ˝ekonomski div, politički mrav i vojni patuljak˝. Američka diplomacija, ali i vojne snage, pokazale su Europljanima 1995. u Bosni i Hercegovini, a nakon toga i 1999. godine na Kosovu, u kojem pravcu trebaju usmjeriti svoje napore da bi postali efektniji akteri na međunarodnoj sceni. Stoga ne čudi da je EU baš 1999. godine počeo razvoj Europske sigurnosne i obrambene politike, koja je u proteklih desetak godina jedna od najdinamičnijih politika EU.
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta