Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Klasična špedicija i klasični špediteri ". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.



Seminarski rad
Tema : Klasična špedicija i klasični špediteri
Travnik , Januar/siječanj 2012
Sadržaj :
1. Uvod
2. Teorijske značajke klasične špedicije i klasičnih špeditera
3. Pojam i značajke špediterske logistike kao znanost i špediterske logistike kao aktivnost
3.1. Što bi klasični špediteri trebali poduzeti u transformaciji klasične špedicije u logističku špediciju?
4. Transformacija klasičnih špediterskog operatora u špeditersko logističkog operatora
4.1. Što je to logistički operator?
5. Savremene logističke strategije š pediterskog logističkog operatora
6. Pojam i struktura špeditersko-logistickih sistema
Zaključak
Literatura
1. Uvod
Počeci špedicije susreću se u XIII stoljeću. U to vrijeme Venecija je bilaapsolutna gospodarica glavnih prometnih puteva na moru , pa je stoga igralanajvažniju ulogu u trgovini sa susjednim državama . U trgovini s alpskim iprekoalpskim državama trgovci su redovito provjeravali otpremu i dopremurobe posebnim posrednicima koji su se brinuli za siguran prevoz. Ti suposrednici , na odredištima , predavali robu primateljima (kupcima ) uz potpisnapisane isprave (neka vrsta potvrde o primitku robe, priznanica ), koja sesmatra prvom prevoznom ispravom.U XVI stoljeću posrednici (vozari ) su počeli organizirati otpremu i dopremutuđe robe za svoj račun : naplaćivali su vozarinu i izdavali prevozne isprave.Krajem XVIII stoljeća trgovina s udaljenim područjima poprimila je širokerazmjere , pa su se trgovci sve više obraćali posebnim , specijalnimposrednicima – špediterima – koji su odabirali prevozne puteve , unajmljivaliprevozna sredstva i davali stručne savjete za prevoz robe.U XIX stoljeću kada se pojavila željeznica (1825.g.), i kada su semodernizirala druga prevozna sredstva , a međunarodna trgovina počelarazvijati na širokoj osnovi , položaj špeditera se znatno afirmirao i učvrstio.Ekonomske funkcije špedicije počeli su tek u XIX stoljeću pratiti iodgovarajući propisi . Kapitalističke države počinju , u okviru trgovačkihzakonika i zakona , donositi posebna pravna pravila o špediciji kao posebnomobliku trgovačke djelatnosti i time davati špediterskoj djelatnosti potrebnupravnu podlogu.Ubrzani razvoj proizvodnih snaga , proizvodnih i društvenih odnosa , posebnou XX stoljeću , implicirao je nagli razvoj međunarodne robne razmjene,savremenih tehnologija transporta , tokova kapitala , znanja , radne snage , ašto je imalo za posljedicu multipliciranje složenosti pravnoekonomskihodnosa između sudionika u nacionalnim i regionalnim privrednim sustavima,ali i njihovim podsustavima : vanjskotrgovinskim , prometnim , špediterskim,carinskim , bankarskim itd . Takvi su se odnosi počeli ubrzano određivatibrojnim nacionalnim , bilateralnim i multilateralnim prisilnim i autonomnimpravnim izvorima. Poznavanje i korištenje pravnih pravila koja primjerenoreguliraju odnose (obveze , prava i odgovornosti ) između sudionika uodređenoj djelatnosi , predstavljaju „tajnu uspjeha “ poslovnih partnera.
2. Teorijske značajke klasične špedicije i klasičnih špeditera
Temeljna misija klasične špedicije i klasičnih špeditera jest da organiziraju otpremu, dopremu i provoz materijalnih dobara od mjesta otpreme do mjesta dopreme svim prijevoznim sredstvima i na svim prijevoznim putevima, sukladno pravilima iz ugovora o špediciji.
Klasični špediteri, u pravilu, nisu istodobno prijevoznici, skladištari, pomorski agenti, operatori multimodalnog transporta. U većini tranzicijskih država mala špediterska poduzeća pretežito su se bavila samo carinskim posredništvom, a što je, zapravo, samo jedan od manje složenih poslova klasičnih špeditera. Ulaskom više tranzicijskih država u Evropsku uniju prestala je potreba za špediterskim carinskim posredovanjem u Carinskoj uniji. Zbog toga se u europskim špediterskim strukturama plasirala hipoteza da je životni vijek klasičnih špeditera u završnoj fazi. Takva je hipoteza samo djelomično utemeljena. Naime, točno je da među pravnim subjektima država članica Evropske unije nema potrebe za carinskim posredovanjem klasičnih špeditera. Sukladno tome, klasični se špediteri na području Evropske unije trebaju transformirati u logističke špeditere, koji će se specijalizirati za upravljanje transportnim lancima, logističkim lancima, logističko distribucijskim lancima, transportnim mrežama, logističkim mrežama.
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta