Pregled teksta mojrad.net

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Darovitost". Rad ima 7 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.



Tema: Darovitost
Definicije darovitosti
Kada govorimo o darovitosti, glavno pitanje koje nam se nameće je »što je darovitost«. Ne postoji jedan ispravan odgovor, već mnogobrojni i različiti odgovori koji uzimaju u razmatranje mnoge uvjete kao što su: vrijeme njenog javljanja (darovito dijete – odrasli stvaralac), karakteristike ponašanja ili predviđanje budućeg ponašanja (stvaralaštvo – potencijalna darovitost), vrstu ponašanja (opće sposobnosti – specifične sposobnosti), itd.
Različita shvaćanja darovitosti
Tijekom razvoja spoznaja o prirodi darovitosti mijenjala su se shvaćanja darovitosti. Budući da ona često paralelno egzistiraju, dolazi ponekad do nasporazuma, pa ćemo razmotriti svako od tih shvaćanja i njegovu današnju vrijednost među spoznajama o darovitosti.
Darovitost kao visoka opća intelektualna sposobnost (Terman)
Najstarije i najrasprostranjenije shvaćanje darovitosti proizlazi iz psihometrijske definicije inteligencije. Iz opažanja da se ljudska sposobnost snalaženja u različitim tipovima problema raspoređuje prema zvonolikoj krivulji (najviše ima prosječno uspješnih, a podjednak broj ispodprosječnih i iznadprosječnih pojedinaca) proizašla je mogućnost mjerenja te sposobnosti – inteligencije. Razlike u sposobnosti moguće je mjeriti (brojem riješenih zadataka u testu), i izraziti kao kvocijent inteligencije (IQ – odnos mentalne i kronološke dobi). IQ prosječnog pojedinca je 100.
Po psihosometrijskoj definiciji daroviti su oni pojedinci koji u testu inteligencije postižu rezultat što ga može postići do 2,5% pojedinaca u populaciji.
Testovi inteligencije mjere one sposobnosti koje pojedincu omogućuju da se snalazi u novim situacijama, da barata apstraktnim pojmovima i odnosima, apstraktnim simbolima, što mu pak omogućuje da stječe znanje ubrzano i s razumijevanjem.
Glavni prigovori ovoj definiciji darovitosti su:
Slaba prediktivnost
Upotrebom psihosometrijskog kriterija može se dobro utvrditi »školska darovitost«, tj. sposobnost učenja lekcija i rješavanja testova. To je vrsta darovitosti koja naglašava receptivne i reproduktivne sposobnosti.
Praćenje Termanove grupe su npr. pokazala da niti jedno dijete s tako strogo definiranim sposobnostima nije postiglo pravi kreativni rezultat koji bi bio svjetski značajan i poznat.
Neidentificiranje dijela darovitih
Ovim kriterijem se neće obuhvatiti mnogi pojedinci koji imaju mogućnosti da postanu kreativni stvaraoci, ali zbog specifičnih uvjeta razvoja to ne mogu pokazati. Tu pripadaju odgojno zapuštena djeca, djeca iz siromašnih, neobrazovanih ili nebrižnih obitelji, djeca s teškoćama u razvoju, ukratko sva ona djeca koja ne postižu dobre rezultate u školskom učenju i grupno primijenjenim testovima inteligencije.
Ograničenje pojma darovitosti na spoznajno područje
Novija shvaćanja darovitosti proširuju se na sposobnosti i izvan spoznajnog područja, i postavljaju zahtjev da se »darovitim može smatrati dijete čiji rezultati u (svakom) potencijalno vrijednom području ljudske aktivnosti pokazuje konzistentno visok učinak«. Ti se rezultati često ne mogu iskazati u obliku uspješnosti u nekom testu, već se procjenjuje ponašanje, doprinos ili lakoća svladavanja određenog područja.
Prigovori IQ kao mjerilu sposobnosti
on je rezultat nejednolikog udjela različitih sposobnosti (isti se IQ može postići većim udjelom verbalne sposobnosti ili većim udjelom numeričke sposobnosti), pa zato ne može služiti kao osnova za specifično programiranje razvoja darovitosti;
...

---------- KOMPLETAN RAD PREUZIMATE KLIKOM NA LINK ISPOD. ----------





Fotografija dokumenta